Razgovori sa seniorima: Kako domaću IT industriju vidi softverski inženjer?

Home » Razgovori sa seniorima: Kako domaću IT industriju vidi softverski inženjer?
author image by RootSec | 0 Comments | April 15, 2021

Šta žele senior softverski inženjeri u Srbiji? Bolju platu, zanimljivije projekte ili nešto treće? Odgovore na ova pitanja tražimo u seriji razgovora sa uspešnim programerima koji nam otkrivaju kako iz njihovog ugla izgleda IT scena u Srbiji i kakve kompanije traže.


Sredinom 2000-tih IT industrija u Srbiji bila je mnogo manje razvijena nego danas, a upravo to je bio period kada je Jelena Lazić, Senior Software Engineer u kompaniji Centili, započinjala svoju karijeru. “Mnoge firme su se tek osnivale, a o mogućnostima za prakse i poslove smo saznavali sa oglasne table na fakultetu ili slušajući iskustva starijih kolega koji su se pre nas zaposlili u nekoj kompaniji”, objašnjava ona.

Samim tim, protok informacija bio je dosta sporiji, sa mnogo manje aktivnih i razvijenih lokalnih kompanija. Ipak, postojalo je neko uzbuđenje kada se nešto novo pokrene, i svi koji su tada profesionalno stasavali imali su veliku želju da budu deo izazovnih projekata:

Pre nego što sam dobila svoj prvi posao kao programer, nekoliko godina sam držala časove matematike i programiranja srednjoškolcima i studentima i radila u školi za talentovanu decu. Nakon toga sam počela da radim u Računarskoj laboratoriji Matematičkog fakulteta, u odeljenju za razvoj softvera.

Danas se studentima od starta pruža mnogo više različitih poslovnih prilika i izvora informacija. Takođe znači što mogu da upoznaju kompanije kroz meetup-ove, open days, prakse i slične aktivnosti. Verujem da imaju sreće da danas stupaju na posao u IT-ju kod nas, jer je ovo sjajan momenat.

U nastavku teksta sa Jelenom razgovaramo o tome kako se njena karijera razvijala od te 2007. godine i šta u njenom profesionalnom životu znači titula seniora koju i više nego opravdano nosi.

Kolege igraju veliku ulogu u profesionalnom stasavanju jednog developera

Jelena je u međuvremenu radila u nekoliko velikih kompanija i, kako ističe, titule i zvanja ne moraju uvek da znače previše, najviše zbog činjenice da različite firme različito gledaju i kategorizuju zaposlene. “Negde je, recimo, struktura manje-više flat, a negde postoje definisane kategorije sa strogo popisanim stavkama koje se moraju ispuniti za svaki nivo”, dodaje ona i kaže da programer sazreva u senior developera kada ispuni sledeće uslove:

Senior mora da kvalitetno isplanira detalje implementacije neke jedinice posla, da prepozna infrastrukturne i tehničke potrebe iz zahteva za funkcionalnostima (feature-ima) i tokom razvoja prepozna koje dodatne informacije su potrebne (i da komunicira sa stakeholderima oko toga). Tokom implementacije on/ona treba da uočava eventualne nedostatke originalnog plana i da juniorima delegira deo posla, da ih prati i ocenjuje njihov rad, pruža im redovne i kvalitetne povratne informacije i kao lider garantuje za output tima. I, na kraju, da isprati kroz logove i metrike stvari koje razvija i koje su na produkciji.

Ukratko – senior je, po meni, neko ko pokaže visoku dozu samostalnosti i proaktivnosti u radu, kao i neko ko je u stanju da razvija i prati rad mlađih kolega, da proširi ugao gledanja sa samo svog dela posla na čitav tim ili projekat.

I naša sagovornica, kako i sama dodaje, morala je da uči i usvaja nove stvari i ističe da su u tom procesu postojale dve glavne vrste znanja: ona koja imaju veze sa organizacijom rada i ona u vezi samih tehnologija. “Što se tiče organizacije, svi smo od momenta kada sam počela da radim do sada u velikoj meri prešli na agile način rada. To znači da se stvari ne planiraju do najsitnijih (često nepoznatih) detalja pre programiranja, već se radi u kraćim iteracijama, prema onome što je poznato, svesno idući na to da će stvari da se sagledavaju i menjaju u nekoliko iteracija. Takođe, tokom godina je prepoznata potreba za specijalizacijom u našem poslu, pa danas možemo imati DevOps, Data inženjere i slično” objašnjava ona.

Sa druge strane, na polju tehnologija Jelena je prešla put od tehnologija za enterprise platforme (JBoss) i server-side web aplikacije do tehnologija namenjenih za fleksibilan deployment, skaliranje i cloud (Spring Boot, Docker, Kubernetes i Google Cloud).

Pritom, kako kaže naša sagovornica, veliku ulogu u tom napretku i učenju imale su njene kolege, kvalitetni i dobri inženjeri od kojih je puno, a naročito starijih, sada u inostranstvu:

Ipak, moram da primetim da nije svako, bez obzira na nivo znanja i iskustva, voljan i sposoban da se bavi mentorskim radom, ali ako imate sreće da radite sa nekim kome usmeravanje drugih ide prirodno, vaše znanje može eksponencijalno napredovati. U tom smislu imati dobrog mentora pored sebe je bolje od bilo kakve konferencije ili edukacije.

Projekti bi trebalo da budu prilika za učenje novih tehnologija

U nastavku razgovora naša sagovornica nam je otkrila i da je za promenu posla kod seniora, barem u njenom slučaju, presudan balans između nekoliko stavki kao i posao koji u celini pruža prostor za razvoj. “Zato bih kao prvu stvar izdvojila priliku da radim na zanimljivim i izazovnim projektima. Važno mi je da imam osećaj da se razvijam i napredujem i da su poslovi na kojima radim u tom smislu zahtevni i pružaju priliku da učim neke aktuelne stvari”, navodi Jelena i za Netokraciju otkriva da joj je izuzetno važan i tim ljudi sa kojima radi:

Visoko vrednujem kvalitetne međuljudske odnose i tim u kojem postoji kultura podrške i međusobnog dopunjavanja, a kao treći faktor mogu izdvojiti korektnu novčanu kompenzaciju. Kažem “korektnu” jer iako je ovo važan faktor i kompenzacija za nečije veliko znanje i trud, bez prva dva faktora sama plata nije presudna niti dovoljna.

Takođe, u poslednje vreme zbog globalne situacije izazvane pandemijom i promenom životnih okolnosti na sve ovo možemo da dodamo i mogućnost fleksibilnog radnog vremena i organizaciju rada koju poslodavac kreira a koja omogućava poverenje unutar tima, dobar balans privatnog i poslovnog života i bezbednost.

Uz sve to, dodaje ona, veoma je bitno i da projekti na kojima se radi budu prilika za učenje novih tehnologija, arhitektonskih rešenja ili da developeru pružaju priliku da rešava novu vrsta problema u smislu domena. “Mi u Centiliju razvijamo svoj proizvod, platformu za mobilna plaćanja, i ona je za mene primer takvog posla”, kaže naša sagovornica i pojašnjava:

Od svog dolaska u Centili radila sam kao backend developer u timu koji radi core deo platforme sa 24/7 uptime-om, koji je odgovoran za obradu miliona transakcija dnevno. Sama platforma je dizajnirana da bude HA i skalabilna. Podeljena je na više klastera po servisima, koji mogu da se skaliraju prema potrebi. Da bi obezbedila high availability (99.95%), pored redundancy-ja na svakom klasteru, platforma je pod konstantnim monitoringom i sa postavljenim alerting sistemom. Metrike se skupljaju i šalju u centralni sistem za obradu i vizualizacije (Prometheus i Grafana).

Ova platforma je bukvalno “srce” naše firme i zbog nje smo priznati i višestruko nagrađeni u industriji, globalno. Zato mislim da je svakom developeru kod nas učešće u stalnom razvoju ove platforme to glavni profesionalni izazov i ponos.

Naravno, kako naša sagovornica dodaje, svaki proizvod koji postoji značajan broj godina dolazi do faze kad prelazi u održavanje i tu može doći do obavljanja rutinskog dela posla, ali ističe i da dolazi momenat kada tehnologije moraju da se modernizuju. To se radi da bi se ispratile promene u biznis produkt zahtevima i promene zahteva na tržištu. “Samim tim inženjeri prirodno moraju da kontinuirano uče o novim tehnologijama, i teško je doći do dosade”, kaže ona. Inače, njihovi partneri velike svetske firme, često vrlo inovativne, pa i to itekako doprinosi zanimljivosti njenog posla:

Klijenti su neki od vodećih mobilnih operatera, preko gaming ikona kao što su Tencent, Wargaming, ili Gameloft, pa do raznih drugih digitalnih brendova koji postavljaju standarde u svojoj oblasti. To dovodi do toga da i naša usluga mora stalno da evoluira i prati trendove – bilo da unapređujemo korisničko iskustvo za virtuelnu valutu u Japanu ili želimo da lansiramo nov način distribucije gigabajta za muzički servis u Africi.

Seniorima znače benefiti koji štede vreme

Govoreći o kompanijskim benefitima koje ona lično smatra bitnim rekla nam je da seniori prirodno imaju više potreba za benefitima koji štede vreme i imaju veze sa porodicom ili kvalitetom života. “Tu bih izdvojila dobro zdravstveno osiguranje, fleksibilno radno vreme, i neke lepe događaje ili iznenađenja koji uključuju decu ili porodicu”, kaže ona i ističe da je zadovoljna načinom na koji to radi Centili:

Mislim da je to jedan od razloga što su mnogi od nas već godinama u firmi, uprkos tome što postoji puno ponuda na tržištu svaki dan. Ovo je stvarno jedna od retkih IT kompanija gde ćete često čuti da je neko od inženjera tu 7 ili 9 godina, a to govori o zdravom odnosu među ljudima i prijatnom osećaju kada dođeš na posao.

Za sam kraj, naša sagovornica otkrila nam je i da je jedan od ključnih preduslova za uspeh taj da zaista voliš svoj posao – kao što je njen slučaj. “Iako sam došla u programerske vode preko svoje ljubavi prema matematici, ne bih mogla da zamislim da radim bilo šta drugo”, kaže ona i navodi da bi iz tog razloga više volela da ostane sa tehničke strane kao Team lead/tech lead ili arhitekta.

“Na strani tehnologija, oduvek me je zanimala infrastruktura, da znam kako sve funkcioniše i kako je povezano u jednu celinu, i na on-prem i na cloud platformama. Devops za cloud je sigurno jedan od smerova u kojima ću se razvijati”, zaključuje ona.


Ovaj tekst urađen je u saradnji sa kompanijom Centili.


The post Razgovori sa seniorima: Kako domaću IT industriju vidi softverski inženjer? appeared first on Netokracija.rs.

Trending

Other matches

      Hit enter to search or ESC to close